O projektu
  Moderno doba
 · Gospodarske izložbe
 · Ugostiteljstvo
   i turizam
  Utemeljiteljsko doba
i društva
  Zelena potkova
 · Trg Josipa Jurja
   Strossmayera

 · Trg Kralja Tomislava
 · Botanički vrt
 · Karta trgova
  Slobodni i kraljevski
zemaljski glavni grad
Zagreb

 · Gradsko znamenje
 · Hrvatsko narodno
   kazalište

 · Gradska knjižnica

  Zagreb i glazba
 · Kolo
 

Veličina malenih ...

  Vremeplov
 
©Knjižnice grada Zagreba

 

Grb i zastava grada Zagreba, te počasni gradonačelnički lanac tri su najvažnije gradske insignije dizajnirane na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Osmislila su ih dva značajna umjetnika i jedan ugledni povjesničar: zastavu Branko Šenoa, lanac Herman Bollé a grb Ivan Bojničić. Originali svih ovih triju insignija čuvaju se danas u Muzeju grada Zagreba.

Gradska zastava i grb

Gradska zastava uspostavljena je 1902. godine, na temelju istog "Statuta slobodnog i kraljevskog grada Zagreba" iz 1896. godine, kojim je propisan i izgled gradskog grba. Određeno je da treba biti iste modre boje kao i štit gradskog grba. Na zastavu je s obije strane apliciran grb bez štita i krune.

Počasni lanac gradonačelnika

Jedan od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika, Adolf. pl. Mošinsky, bio je prvi gradski načelnik koji je nosio počasni lanac, a također je uspostavio i gradsku zastavu. Dana 5. prosinca 1898. godine gradsko je zastupstvo na svojoj skupštini zaključilo da se u svim javnim prigodama zagrebački gradonačelnik treba okititi počasnim lancem s grbom slobodnoga i kraljevskog grada Zagreba.

Krajem 1900. godine odlučeno je da se izrada idejnog rješenja lanca povjeri arhitektu Hermanu Bolléu, nakon što su odbijene skice Augusta Posilovića. Bollé je izradu uzoraka povjerio kölnskim zlatarima, ali je njihov rad bio preskup, te su pozvani zagrebački zlatari da podnesu svoje ponude, uz uvjet da lanac bude izveden isključivo na području Zagreba. 2. lipnja 1902. godine zaključeno je da se izvedba lanca, prema skici Hermana Bolléa, a prema uzorcima kölnskog zlatara Hermelinga, povjeri zagrebačkom zlataru Slavoljubu Bulvanu, koji za svoj rad nije tražio nikakvu naknadu, nego samo za troškove materijala i izradu kutije u kojoj će se lanac čuvati. Bulvan je obećao da će se lanac izraditi u njegovoj radionici, ali je naglasio da se emajliranje i brušenje dragog kamena nikako ne može izvesti u Zagrebu.

Bollé je članke lanca nazvao s četiri slova: naizmjence su postavljeni elipsoidni članci B u čijem je središtu biser, a ima ih 10, i članci C u obliku četverolista, koji u središtu imaju gradski grb, a ima ih 9. Središnji je članak A s žarkocrvenim rubinom oko kojeg su umetnuta 4 briljanta. Na njemu visi članak D - grb grada Zagreba. Za središnji članak, A, Bollé je bio zamislio lavlju glavu, ali je u konačnoj izvedbi taj motiv zamijenjen rubinom uokvirenim s četiri briljanta. Lanac je ručno oblikovan (a ne pomoću kalupa) od pravog srebra s plastičnim figuralnim i ornamentalnim ukrasima, te pozlaćen u vatri. Obojene površine izrađene su od prozirnog emajla i sitnim pojasevima pričvršćene na vanjske krajnje dijelove. Lanac je također bogato ukrašen zrnima od mutnog srebra. Ovaj predmet ima sve značajke zrelog historicizma.

Lanac, kojim su se u svečanim prigodama resili svi zagrebački gradski načelnici, čuva se u Muzeju grada Zagreba. Godine 1992., u prigodi proslave 750. obljetnice Zlatne bule, odlučeno je da se izradi replika počasnog lanca gradonačelnika, što je u međuvremenu i ostvareno.

 

Digitalizirana zagrebačka baština