Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac
(Karlovac, 23. XI. 1752. - Zagreb, 16. XII.
1827.) kupio je početkom 1794. Trattnerovu
tiskaru te je tako stvorena Biskupska tiskara
(typi episcopales). Iste godine tiskara
je tiskala dvije knjige tadašnjeg profesora
zagrebačke arhigimnazije Matije Petra Katančića:
Fructus autumnales i De columna milliaria te djelo arheologa
i povjesničara Andrije Blaškovića Historia
universalis Illyrici. Kako je car Franjo
II. bio protivnik toga, da se bilo koji
biskup bavi tiskanjem i širenjem knjiga,
bilo je zatraženo od biskupa Vrhovca da
svoju tiskaru ustupi nekome drugome.
Biskupska tiskara i knjižara bile su smještene u Vlaškoj ulici u biskupovoj privatnoj knjižari. Nakon što je zagrebački biskup udovoljio carevoj želji te predao, vjerojatno 1796., tiskaru svome šurjaku i dvorskom županu u biskupovom dvoru Antunu pl. Novoselu, tiskara je promijenila naziv u Novoselska tiskara.
Antun Novosel bio je hrvatski pravnik,
tiskar i knjižar (? - Zagreb, 27. IV. 1800).
Plemičkog porijekla, od 1784. odvjetnik
Stolnog kaptola zagrebačkoga, potom biskupov
dvorski župan (comes curialis)
te dvorski savjetnik. Šurjak Maksimilijana
Vrhovca, 1795. postao je formalni vlasnik Biskupske,
odnosno Novoselske tiskare (typi Novoszeliani)
uz koju je bila i knjižara; tiskao je djela
na latinskom i hrvatskom, uglavnom za potrebe
Zagrebačke biskupije; god. 1796. objavio je
prvi katalog knjiga na prodaju, kasnije
još nekoliko. Nakon Novoselove smrti formalni
je vlasnik Vrhovčeva sestra Franciska; 20.
siječnja 1825. Vrhovac tiskaru i knjižaru
prodaje upravitelju Josipu Rossiju.
Kad je Novosel umro godine 1800., vodila se tiskara pod imenom Novoselove udovice Franciske, sestre biskupove. Novoselska ili biskupska tiskara postojala je do 20. siječnja 1825., kada je biskup prodao tiskaru Josipu Rossiju. U tiskari se u trideset i jednogodišnjem razdoblju njezina postojanja otisnulo 300 knjiga i spisa.
|
|