Bečki tiskar Johann Thomas Trattner (20. XII. 1717. - Beč, 31. VII. 1798.) - na naslovnim listovima knjiga koje je tiskao u Hrvatskoj potpisivao se kao Ivan Tomaš Trattner - dobiva 29. siječnja 1773. privilegij za osnivanje tiskare u Varaždinu. Knjige koje tiska može i prodavati, pri čemu ga nitko ne smije ometati ili osnovati drugu tiskaru. Nakon toga je u Beču 15. prosinca 1773. sklopljen ugovor između Julijane Jandera i Trattnera, kojim Julijana Jandera predaje Trattneru cjelokupnu tiskaru. Istoga dana, 15. prosinca 1773. sklopljen je u Beču ugovor između Trattnera i Josipa Karla Kotschea (Prag 7. III. 1745. - Zagreb, 20. XI. 1808.), koji je osim što je bio tiskar, kraće vrijeme bio nadglednik dimnjaka i tržni inspektor, o vođenju novoosnovane Trattnerove tiskare i knjižare u Varaždinu. Josip Karlo Kotsche i Julijana Jandera vjenčali su se 16. siječnja 1774. u crkvi sv. Marije u Zagrebu.

Nakon požara u Varaždinu, 25. travnja 1776., Kotsche se s tiskarom, knjižarom i obitelji vraća u Zagreb. Od preseljenja tiskare u Zagreb pa do konačnog prekida suradnje između Trattnera i Kotschea u veljači 1779. Kotsche je, pod Trattnerovim imenom, tiskao uz kalendare još sedam raznih naslova. Zbog spora oko imovine tiskare Kotsche i Trattner prekinuli su poslovnu suradnju.

U srpnju 1786. Trattnerova tiskara, kao i knjižara, teško su stradale u požaru. Početkom 1794. Trattner je svoju zagrebačku tiskaru s knjižarom prodao biskupu Maksimilijanu Vrhovcu.

Trattnerova tiskara i knjižara radile su, u Varaždinu i Zagrebu, punih dvadeset godina. U tom je razdoblju u Trattnerovoj tiskari tiskano oko 150 naslova, međutim knjige tiskane u Trattnerovoj tiskari sadržajem i opsegom ni izbliza nisu bile tako značajne kao one koje je, primjerice, tiskao Ivan Weitz.

Kotsche je primljen u građanstvo Sl. i kr. grada Zagreba, a sredinom 1779. otvara svoju tiskaru. Tako se Kotsche u spisima Poglavarstva grada Zagreba još 6. kolovoza 1779. spominje kao upravitelj Trattnerove tiskare, a već 24. kolovoza kao građanin i tiskar ("cives et typographus"). Kotsche je kao samostalni tiskar tiskao oko 80 naslova, najviše manjih prigodnih publikacija te poznate narodne kalendare; prvi je takav kalendar, pod nazivom "Novi kalendar" sačuvan iz 1786. u kojem vlastitom bilješkom potvrđuje da uređuje Calendaria Croatica "in versu Croatico". Uređuje ga Josip Maljevac (Pater Grgur Kapucin), a mjeseci su navedeni samo hrvatski - proszinecz, szechen, szussecz, mali traven, veliki traven, klaszen, szerpen, velikomessnyak, malomessnyak, sesvetshak, veliki szesvetchak i gruden. Kalendar donosi popis sajmova u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici Karlovcu, Križevcima i brojnim mjestima sjeverozapadne Hrvatske, a za svaki mjesec Maljevac je ispjevao jednu pjesmu u kojoj govori o onome što treba uraditi. Kotscheovi kalendarčići sačuvani su za god. 1786.,1789.1803,1804 i 1806., na koricama su bila ilustrirana s tri muška lika s alatkama i mjesecom i zvijezdom iznad kojih je hrvatski grb.